Navodnjavanje

Navodnjavanje je u osnovi uzgojna mjera kojom se tlu dodaju one količine vode potrebne za
optimalni rast i razvoj biljke.

Osnovna svrha navodnjavanja je da biljci kompenzira tekućinu koju biljka upija kroz korijen
i lišće, a gubi isparavanjem tla i cijeđenjem tla. Ova kompenzacija je neophodna ako se želi
sačuvati ravnoteža vlažnosti i hranjivosti zemlje koja je jako bitna za život biljaka.

Najefikasnije umjetno navodnjavanje je ono koje oponaša, u granicama mogućeg, učinkovitu
i neophodnu prirodnu pojavu: kišu. Ovo jednako vrijedi za sve tipove zelenih površina, od
javnih parkova i sportskih terena pa do privatnih vrtova. Sofisticirana tehnologija sistema za
navodnjavanje koja se profesionalno koristi ne sportskim terenima prilagođena je i za male
površine kao što su parkovi i privatni vrtovi.

Samo sa profesionalnim sistemom za navodnjavanje može se postići da vrt dobije idealne
uvjete koji će omogućiti dug život biljkama i ukrasnom grmlju i drveću.

Sustavi navodnjavanja:

Brojni načini navodnjavanja koji su se razvili tokom vremena mogu se razvrstati u četiri
metode:

  • površinsko navodnjavanje
  • podzemno navodnjavanje
  • navodnjavanje kišenjem
  • navodnjavanje kapanjem

Površinsko navodnjavanje, gdje voda u tankom sloju stagnira ili teće po površini tla
infiltrirajući se u tlo do dubine razvoja korjenovog sistema nije uobičajeno za navodnjavanje
vrtova i parkova.

Podzemno navodnjavanje, gdje se voda dovodi otvorenim kanalima ili podzemnim cijevima,
infiltrirajući se u tlo i dižući se uslijed kapilarnih sila do zone korijena – također nije uobičajeno
za navodnjavanje vrtova i parkova.

Navodnjavanje kišenjem je metoda koja se počela uvoditi s razvojem rasprskivača.
Naprednija tehnička oprema omogućuje dovođenje vode na navodnjavanu površinu
simulirajući prirodnu kišu. Voda je u sustavu kišenja pod tlakom te izlazeći kroz mlaznicu
prska tlo i/ili biljke – najviše se koristi kod navodnjavanja vrtova i parkova.

Lokalizirano navodnjavanje je metoda kojom se voda pod manjim tlakom dovodi na parcelu
gdje vlaži samo jedan dio ukupne površine. Vlaži se samo mjesto gdje se razvija glavna masa
korijena. Najviše se koristi u područjima gdje su zalihe vode za navodnjavanje ograničene-
također se koristi za navodnjavanje vrtova i parkova.

Navodnjavanje kišenjem

Suvremeno navodnjavanje kišenjem radi na principu automatizacije, uključujući
kompjutersko praćenje i kontrolu cijelog sustava.

Osnovni dijelovi sustava za navodnjavanje kišenjem su: crpka koja crpi vodu iz izvora, kao
što je akumulacija, bušotina, kanal ili vodotok, te je pod potrebnim tlakom uvodi u sustav za
navodnjavanje. Crpka nije potrebna ukoliko postoji mreža javnog vodovoda.

Usisni cjevovod kojim se voda dovodi od izvora do crpke

Glavni cjevovod kroz koji se voda potiskuje od crpke do razvodne cijevi. Kod stabilnih
sustava glavni cjevovod se najčešće ugrađuje pod površinu tla, a prijenosni sustavi
omogućavaju premještanje cjevovoda s jedne površine na drugu. Ukopani cjevovodi obično
su izgrađeni od čeličnih, azbestno-cementnih ili plastičnih materijala. Na velikim površinama
glavni cjevovod se grana u jedan ili više cjevovoda koji imaju istu zadaću dovoda vode do
razvodnih cijevi.

Razvodne cijevi ili laterali dovode vodu iz glavnog cjevovoda do rasprskivača. Mogu biti
prijenosni ili stabilni, a izrađeni su od materijala sličnim onima za glavni cjevovod, samo su
manjeg promjera.

Rasprskivači raspršuju vodu po površini tla, uz osnovni uvjet ujednačenog prekrivanja.

Rasprskivač je najvažniji dio sustava jer o njemu ovisi i učinkovitost cijelog sustava. Glavni
dijelovi rasprskivača su glava i mlaznica. Rasprskivač izbacuje vodu pod tlakom kroz mali
otvor ili mlaznicu. Promjer mlaznice i tlak vode određuju intenzitet navodnjavanja. Većina
rasprkivača vlaži tlo u obliku kruga, iako ima i drugih tipova vlaženja.

Svakog rasprskivača karakterizira slijedeće:

  • Radni tlak (kPa) potreban za dobru raspodjelu vode
  • Protok ili količina vode koju izbacuje (m3h-1)
  • Domet (m)

Danas na tržištu imamo velik broj rasprskivača koji se mogu klasificirati s obzirom na:

  • tip
  • tlak pod kojim rade
  • domet
  • domet
  • oblik vlaženja: cijeli ili dio kruga
  • intenzitet kišenja
  • broj mlaznica: jedna ili više

 

Prilikom odabira rasprskivača potrebno je postići takvu kombinaciju razmaka među njima,
radnog tlaka i veličine mlaznice kojom će se postići željeni intenzitet navodnjavanja i
najujednačenija raspodjela vode. Rasprskivači su najučinkovitiji ako rade unutar raspona
tlaka koji specificira proizvođač. Ako je tlak prenizak, mlaz vode neće se dovoljno razbijati i
većina će vode u krupnim kapima padati po vanjskom rubu ovlaženog promjera. Ukoliko je
tlak previsok, razbijanje mlaza je prejako izazivajući zamagljivanje, a većina vode past će u
blizini rasprskivača.

Danas na tržištu za navodnjavanje vrtova i parkova nalazimo velik izbor rasprskivača i
mlaznica. Rasprskivači mogu biti statični i dinamični. Statični rasprskivači koji se koriste za
navodnjavanje vrtova i parkova obično imaju domet do 5 m, a za parkove srednjih površina
koriste se rasprskivači dometa od 6 do 10, pa i 16 m.

Dinamični rasprskivači dosta se koriste za vrtove i parkove jer se lako upotrebljavaju i
dosta su prilagodljivi, mogu se različito regulirati –regulira se nagib dometa, kut rada i
usmjeravanje mlaza. Mogu biti nadzemni ili pod zemljom (obično oko 10 do 15 mm). Sva
reguliranja se izvode na mlaznici raspršivača.

Kontrola navodnjavanja u suvremenijim sustavima za navodnjavanje vrši se pomoću
programatora koji mogu biti baterijski i električni koji imaju zajedničko svojstvo da se mogu programirati, sadrže u sebi kalendar od 365 dana. I većina ih sadrži u sebi senzore za kišu.

Navodnjavanje minirasprskivačima

Ovim načinom navodnjavanja voda na tlo pada u obliku malog mlaza ili maglice. Od
navodnjavanja kišenjem razlikuje se po tome što sustav radi pod manjim tlakom (od 1.0-2.5
bara) i što se navodnjava samo dio površine gdje se razvija glavna masa korijena. Tržište
danas nudi više tipova minirasprskivača različitih konstrukcija, kao što su kontinuirani i
pulsirajući, s navodnjavanjem cijelog ili samo dijela kruga, različitog dometa i intenziteta
navodnjavanja. Zbog veličine mlaznice minirasprskivača manja je potreba filtriranja vode u
odnosu na navodnjavanje kapanjem.

Navodnjavanje kap po kap

Ovaj tip navodnjavanja koristi se više u povrćarskoj i cvjećarskoj proizvodnji u zaštićenom
prostoru, ili na plantažnoj voćarskoj proizvodnji na otvorenom. No, što se tiće vrtova i
parkova, ovaj tip navodnjavanja je prilagođen za cvjetne instalacije koje vise. Također su
prikladni za nagnuta mjesta u vrtovima i parkovima gdje imamo konstantno mijenjanje
pritiska vode.

S obzirom na mjesto instaliranja kapaljki na lateralnim cijevima razlikujemo kapaljke
ugrađene u cijevi,na njih dodane ili postavljene na cijev.

Jedan od najznačajnijih problema navodnjavanja kapanjem je začepljenje kapaljki, bilo
mehaničko ili kemijsko. Začepljenje kapaljki je izravno povezano s kakvoćom vode za
navodnjavanje, te s njezinim fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim čimbenicima. Filterima
se može spriječiti mehaničko začepljenje kapaljki.