Planiranje vrta
Koliko ima vrtova, toliko ima i vrtnih planova. Nijedan vrt nije potpuno jednak nekom drugom vrtu, premda u mnogo pojedinosti nalikuje jedan drugome. Netko ima sreću da na velikom prostoru, u lijepom predjelu može izgraditi svoju kuću s većim stanom i vrtom; drugom na raspolaganju stoji komadić zemlje uske ovdje poput ručnika, iza reda kuća, ondje zašiljen poput šiljatog kuta ili stisnut između susjednih kuća. Prvi će se sigurno opredijeliti za moderan vrt-dvorište, dok će onaj drugi tražiti svoju vrtnu sreću u trajnom malom vrtu izgrađenom po strogim pravilima ili u slobodnom vrtu izvan grada.
Kao osnovu svih razmišljanja treba čvrsto postaviti činjenicu, da izvjesna ravnoteža mora vladati ne samo u unutrašnjosti vrta, nego i njegovom odnosu prema okolici. On se mora uklopiti u krajolik, u atmosferu okolice, što nema ništa zajedničkog s dosadnim oponašanjem ili dodavanjem na staro. Samo po sebi je razumljivo da se mora poznavati položaj zemljišta s obzirom na sunce i sjene, sastav tla, razinu podzemne vode. Važnu ulogu kod planiranja vrta igraju postojeći i budući prilazi kao i zakonski odnosi prema susjedima. Susjedi djeluju u najmanju ruku na životni prostor biljke koja raste na uz rub vrta. Zato treba odmah na početku planiranja misliti na to, da je svaki vrt živa zajednica biljaka, koja neprestano rastu i šire se u visinu i širinu. Svi sanjaju o skladnoj ljepoti korisnoga na jednom mjestu, a osim toga očekuju od modernog vrta i mogućnost da ga njeguju sa što manje truda. U svakom slučaju je neophodno izraditi dobar plan vrta, jer besplansko vrtlarenje odoka može imati žalosne posljedice, jednako kao i divlja gradnja.
